Prednosti ublažavanja problema kvalitete zraka u zatvorenom prostoru

Utjecaji na zdravlje

Simptomi povezani sa lošom kvalitetom zraka u zatvorenom prostoru (IAQ) variraju ovisno o vrsti zagađivača. Lako se mogu zamijeniti za simptome drugih bolesti poput alergija, stresa, prehlade i gripe. Uobičajeni pokazatelj je da se ljudi osjećaju loše dok su unutar zgrade, a simptomi nestaju ubrzo nakon napuštanja zgrade ili kada su udaljeni od zgrade duži vremenski period (kao što su vikendom ili odmorom). Ankete o zdravlju ili simptomima, poput one uključene u Dodatak D, korištene su kako bi se utvrdilo postojanje problema sa IAQ-om. Neuspjeh vlasnika i operatera zgrada da brzo i efikasno reaguju na probleme sa IAQ-om može dovesti do brojnih negativnih posljedica po zdravlje. Utjecaji na zdravlje od zagađivača zraka u zatvorenom prostoru mogu se osjetiti ubrzo nakon izlaganja ili, moguće, godinama kasnije (8, 9, 10). Simptomi mogu uključivati ​​iritaciju očiju, nosa i grla; glavobolje; vrtoglavicu; osip; te bolove u mišićima i umor (11, 12, 13, 14). Bolesti povezane sa lošom IAQ-om uključuju astmu i hipersenzitivni pneumonitis (11, 13). Specifični zagađivač, koncentracija izloženosti, te učestalost i trajanje izloženosti su važni faktori koji utiču na vrstu i težinu zdravstvenih efekata koji proizlaze iz lošeg kvaliteta vazduha u zatvorenom prostoru. Dob i prethodna medicinska stanja poput astme i alergija također mogu utjecati na težinu efekata. Dugoročni efekti uzrokovani zagađivačima zraka u zatvorenom prostoru mogu uključivati ​​respiratorne bolesti, bolesti srca i rak, a svi oni mogu biti teško iscrpljujući ili fatalni (8, 11, 13).

 

Istraživanja su povezala vlagu u zgradama sa značajnim zdravstvenim efektima. Brojne vrste bakterija i gljivica, posebno filamentozne gljivice (plijesan), mogu značajno doprinijeti zagađenju zraka u zatvorenom prostoru (4, 15-20). Kad god je dovoljno vlage prisutno na radnim mjestima, ovi mikrobi mogu rasti i utjecati na zdravlje radnika na nekoliko načina. Radnici mogu razviti respiratorne simptome, alergije ili astmu (8). Astma, kašalj, piskanje, kratkoća daha, začepljenost sinusa, kihanje, začepljenost nosa i sinusitis povezani su s vlagom u zatvorenom prostoru u brojnim studijama (21-23). ​​Astmu uzrokuje i pogoršava vlaga u zgradama. Najefikasniji način za sprječavanje ili minimiziranje štetnih zdravstvenih efekata je utvrđivanje izvora trajne vlage na radnom mjestu i njihovo uklanjanje. Više detalja o sprječavanju problema povezanih s plijesni možete pronaći u publikaciji OSHA pod naslovom: „Sprječavanje problema povezanih s plijesni na zatvorenom radnom mjestu“ (17). Drugi faktori okoline poput lošeg osvjetljenja, stresa, buke i termalne nelagode mogu uzrokovati ili doprinijeti ovim zdravstvenim efektima (8).

Iz publikacije „Kvalitet zraka u zatvorenom prostoru u komercijalnim i institucionalnim zgradama“, april 2011., Uprava za sigurnost i zdravlje na radu, Ministarstvo rada SAD-a

Vrijeme objave: 12. jula 2022.